Početna
Osnovi problematike
Što je svjetlosno zagađenje
Uzročnici svjetlosnog zagađenja
Neekološka rasvjetna tijela
Nezaštićena
Poluzaštićena

Posljedice
Astronomske
Biološke
Ekonomske
Ekonomski izračun
Kulturološke
Pravne
Sigurnosne
Teološke

Rješenje problematike
Ekološka rasvjetna tijela

Inicijativa
Istra tamo gdje se vide zvijezde
Pismo odgovornima
Letak (free download)
Članci
Uradi sam
Fotogalerija
Impressum
Linkovi

Projekt NADA 2006. - 2010.
SVJETLOZAGAĐENJE - EKONOMSKI I EKOLOŠKI PROBLEM
Otpadno noćno svjetlo opasno za zdravlje
Presedan u pravosuđu, Općinski sud u Malom Lošinju presudio u korist zvijezda i zvjezdanog neba
Istra - mjesto odakle se (ne)vide zvijezde


Fototeh
Istra - mjesto odakle se (ne)vide zvijezde

U Dvigradu je za samo godinu dana nestala čitava tamošnja populacija rijetke i u čitavoj Europi zaštićene vrste šišmiša koju je istrijebila neekološka rasvjeta čvorišta Istarskog ipsilona Kanfanar. Osvjetljenje noćnog neba zbunjuje i mrave pa oni započinju sa 24-satnim radom. To uzrokuje povećanja populacije lisnih ušiju... Kod ljudi će izloženost povećanom svjetlosnom zagađenju utjecati na veći broj kardio-vaskularnih, kancerogenih, ali i psihičkih oboljenja, dokazuju najnovija istraživanja

Nakon tri godine kampanje i promicanja svijesti o svjetlosnom zagađenju gotovo da i nema općine u Istarskoj županiji koja ne postavlja ekološku rasvjetu.ŤSvi se vole pohvaliti kako baš oni postavljaju ekološku rasvjetu jer je pojam svjetlosnog zagađenje ušao "u uho" malog čovjeka i to je ono što daje nadu da ćemo iznad Istre ponovo imati zvjezdano noćno neboŤ rekao je Marino Tumpić iz Astronomske udruge Vidulini. Najprije se sa postavljanjem ekološke rasvjete krenulo u Višnjanu, Kanfanaru, Sv. Lovreču i Žminju. Dok se u Istri puno učinilo na saniranju svjetlosnog zagađenja u drugim krajevima Hrvatske rezultati su neznatni iako postoje pojedinačni dobri primjeri kao što su Rijeka i Jastrebarsko. Svjetlosno zagađenje (eng. "light pollution") odnosi se na svaku nepotrebnu i nekorisnu emisiju svjetlosti u prostor izvan zone koju je potrebno osvijetliti. Do njega dolazi prilikom osvjetljavanja cesta, ulica, trgova, spomenika i drugih objekata te zbog upotrebe svjetlećih reklama. Uzrokuje ga upotreba neekoloških rasvjetnih tijela koja su većinom još i nepravilno postavljena- pod nekim kutom prema nebu, umjesto da ih se postavi horizontalno prema cesti. "Gljive" narančasto-žute svjetlosti koju takva rasvjetna tijela beskorisno isijavaju prema nebu uzrokuju poosvjetljenje prirodnog noćnog fona neba, a samim tim i nestanak zvijezda odnosno nestanak noći, objašnjavaju u astronomskoj udruzi Vidulini.

Jata ptica spušta se na kriva područja

Nestanak noći mijenja životne cikluse cjelokupnog biljnog i životinjskog svijeta, uključivo i čovjeka, koji su prilagođeni dnevnoj izmjeni dana i noći. Ukoliko se prirodni fon neba posvijetli za više od četiri puta od prirodnog, živi organizmi ne mogu više odrediti kada je pravo vrijeme za spavanje, rad, hranjenje ili razmnožavanje.
Učestali su primjeri kada se čitava jata ptica u svojim migracijama spuštaju na "kriva" područja, zbunjena lažnim svjetlima velegrada, aerodroma, raskrižja i tako umiru zbog nedostatka hrane u tom, za njih, neprihvatljivom ambijentu. Svjetlosno zagađenje posredno dovodi do izumiranja čitavih vrsta koje se nisu uspjele prilagoditi novim uvjetima u okolini. U školskim se udžbenicima na primjer, navodi Tumpić, još uvijek spominju - krijesnice, ali današnja djeca zapravo ne znaju kakve su to životinje jer ih nikada nisu vidjeli - istrijebilo ih je svjetlosno zagađenje.
U našem kraju, nastavlja Tumpić, na prostoru staroga grada - Dvigrada, za samo godinu dana nestala je čitava tamošnja populacija rijetke i u čitavoj Europi zaštićene vrste šišmiša Nocytilus Nocitula. Ovu je noćnu vrstu istrijebila neekološka rasvjeta čvorišta Istarskog ipsilona Kanfanar koji se nalazi u blizini. Osvjetljenje noćnog neba za više od četiri puta zbunjuje i mrave, najotpornije živuće organizme pa oni započinju sa 24-satnim radom. To uzrokuje povećanja populacije lisnih ušiju...
Kod ljudi će izloženost povećanom svjetlosnom zagađenju utjecati na veći broj kardio-vaskularnih, kancerogenih ali i psihičkih oboljenja, dokazuju najnovija istraživanja.

Neprimjerena rasvjeta nogometnog igrališta u Pazinu

Valja reći da je UN još 1992. godine donio rezoluciju kojom obvezuje zemlje članice da zaštite noćno zvjezdano nebo u njegovoj punoj ljepoti. Tako je istarsko nebo sredinom devedesetih godina na svjetski prihvaćenoj "Bortle klasifikaciji neba" imalo ocjenu 2/3, danas ono ima ocjenu 7, dok je nebo u Zagrebu ocjenjeno ocjenom 9. Ova klasifikacija raspoznaje ocjene od 1 - 9 gdje ocjena 1 označava izvrsno, očuvano nebo, a ocjena 9 označava degenerično gradsko nebo bez noći, vidljiv je samo Mjesec i dvadesetak najsjajnijih zvijezda.
Za ovako loše stanje neba u Istri, smatra Tumpić, najodgovornija je rasvjeta na Istarskom ipsilonu pa se narančaste "gljive" svjetla na raskrižjima vide i sa nekoliko desetaka kilometara udaljenosti.
Studijom prometnotehničkog vještaka dokazano je kako su ta raskrižja, noću, uz uporabu takve rasvjete - nesigurna za odvijanje prometa!
Zagađivači neba još su i neprimjerena rasvjeta sakralnih objekata i spomeničke baštine, svjetleće reklame te sportski tereni i njihova neadekvatna rasvjeta. Takav je primjer nogometno igralište u Pazinu čiji se reflektori mogu vidjeti na nebu udaljenom 20 kilometara, pa je jasno da bespotrebno isijavaju svijetlost u nebo, zgrade i šume, upozorava Tumpić.

Ana Fornažar (Glas Istre, 09042005)

Hrvatska nije iskoristila 200 milijuna dolara za rješenje svjetlosnog zagađenja

Spomenuta rezolucija UN-a iz 1992. godine pokazuje kako je čovječanstvo svjesno problema. Zato je apsurdno i sumnjivo što Hrvatska u programima HEP-ESCO nije iskoristila 200 milijuna dolara koje je dobila od Svjetske banke za programe energetske učinkovitosti, a rješenje problematike svjetlosnog zagađenja je upravo to. Neki smatraju da je to zato što se žele graditi nove elektrane u Hrvatskoj pa se na sve načine želi izlobirati ovaj posao desetljeća za koji je potrebno "naštimati" i potrošnju, pojašnjava Marino Tumpić. Naime ekološka rasvjeta pored toga što osigurava opstanak ekosustava, uz istu ili bolju sigurnost u prometu u odnosu na neekološku rasvjetu, omogućava i uštedu električne energije od 30-70 posto. To se "elektro-lobiju", smatraju neki nimalo ne sviđa, jer ušteda energije ujedno znači i "manji promet" i manju zaradu.

Dosada je jedino Novigrad u Istri uspio potpisati ugovor sa HEP-ESCO. Takav ugovor osigurava lokalnoj upravi besplatnu zamjenu i rekonstrukciju kompletne javne rasvjete, a jedina je obveza Općine plaćanje računa za električnu energiju u dosadašnjem iznosu, narednih nekoliko godina. Za to se vrijeme investicija kroz uštedu energije isplati, a nakon nekoliko godina Općini ostane nova, ekološka javna rasvjeta i znatno niži račun za potrošnju energije."Međutim, očito je da je otpor tu prevelik, jer su poslovi među "poznatim partnerima" ovdje jači argument od jasne ekonomsko-ekološke računice i to je ono što treba jasno prokazati", smatra Marino Tumpić, a treba napomenuti kako ćemo taj zahvat morati obaviti o vlastitom trošku kada uđemo u EU

Kazna od 5.000 eura za rasvjetu koja više od 3 posto svijetli prema nebu

Sve zemlje u EU imaju zakonodavstva koja na regionalnoj ili državnom nivou reguliraju upotrebu i vrstu javnih rasvjetnih tijela.

Najdalje je u zakonskoj regulativi upotrebe svjetlosnih objekata otišla Italija. Tako u zakonu regije "Venezia-Giulia" stoji odredba da gradonačelnik iz svog džepa mora platiti kaznu od 5.000 eura za svako rasvjetno tijelo koje više od tri posto svijetli iznad horizonta tj. prema nebu. A dokaz da su zemlje EU osviještene o problemu svjetlosnog zagađenja stigao je i iz susjedne Slovenije koja traži da se Hrvatskoj stopira ulazak u EU zbog toga što svijetla Zagreba zagađuju slovensko nebo. Sve ukazuje da ćemo se morati jako požuriti kako bi dostigli europske ekološke standarde.

"Istra, tamo gdje se vide zvijezde"

- Županijski ured za okoliš svojevremeno je prihvatio ideju da se Istra pretvori u područje gdje se vide zvijezde, ali je to očigledno kasnije stopirano. Tako naš program "Istra, tamo gdje se vide zvijezde" nije uspio zaživjeti kod njih, objašnjava Marino Tumpić, osnivač Astronomske udruge Vidulini. Svijetla najdaljih zvijezda trebaju 17 milijardi zemaljskih godina da dopru do naših očiju, a mi smo ih u svega nekoliko posljednjih godina učinili nevidljivim, upozorava Marino Tumpić.

Web site o svjetlosnom zagađenju

Upravo problem svjetlosnog zagađenja potaknuo je Astronomsku udrugu Vidulini da napravi izvanrednu web stranicu o svjetlosnom zagađenju www.lightpollution.org. Web stranica je ujedno predstavljena i ispred Hrvatske udruge za zaštitu noćnog neba (Croatian Dark Sky Assosiation, CDSA).

Astronomska Udruga Vidulini ima i svoju web stranicu, www.vidulini-astro.hr koja se upravo nalazi u fazi redizajna čime će, smatra Tumpić postati jedan od najboljih astronomskih siteova i to ne samo u Hrvatskoj.

Povratak na index članaka